Dr. Vide Bilić

Bol u donjem dijelu leđa ne mora uvijek dolaziti iz kralježnice.

Jedan od mogućih, a ponekad zanemarenih izvora boli je sakroilijakalni (SI) zglob – spoj između kralježnice i zdjelice. Prema podacima navedenima u stručnom radu koji sam s kolegama Darkom Perovićem i Borisom Božićem objavio u časopisu Fizikalna i rehabilitacijska medicina, disfunkcija ovog zgloba može biti povezana s čak 23% slučajeva križobolje.

Problem je u tome što dijagnoza nije uvijek jednostavna. Bol iz područja SI zgloba može nalikovati drugim tegobama donjeg dijela kralježnice, zbog čega su detaljan razgovor s pacijentom, klinički pregled i odgovarajuće dijagnostičke metode ključni za utvrđivanje njezina pravog izvora.

U radu „Kirurško liječenje bolesti i stanja koja zahvaćaju sakroilijakalne zglobove“ bavili smo se i mogućnostima liječenja. Ono najčešće započinje konzervativnim metodama, dok kod pacijenata kod kojih tegobe traju jedna od mogućnosti može biti minimalno invazivna stabilizacija, odnosno fuzija SI zgloba. Analizirali smo upravo ovu kiruršku tehniku, koja kod pravilno odabranih pacijenata može dovesti do dugotrajnog smanjenja boli i poboljšanja funkcije.

Kod dugotrajne križobolje važno je pronaći uzrok. Ako imate pitanja o zdravlju kralježnice, javite mi se u komentarima ili porukom. 😁📩

Protruzija, prolaps, ekstruzija, sekvestracija… Zvuči zabrinjavajuće kada te pojmove prvi put pročitate na nalazu magnetske rezonance.

No važno je znati da sam radiološki nalaz ne govori cijelu priču. Promjene na intervertebralnim diskovima mogu biti prisutne i bez značajnih simptoma, dok ponekad relativno mala promjena, ovisno o položaju, može izazvati izražene tegobe.

Zato kod bolesti kralježnice uvijek povezujemo snimku s kliničkom slikom pacijenta – boli, trncima, utrnulošću, slabošću i eventualnim neurološkim ispadima.

U objavi objašnjavam što znače četiri pojma koja često susrećemo kod diskus hernije i po čemu se međusobno razlikuju. 👉

🩺 Kod kralježnice ne liječimo snimku – liječimo pacijenta.

MR ili CT mogu pokazati brojne promjene na kralježnici, ali sam nalaz nije dovoljan razlog za operaciju. Ključno je utvrditi odgovaraju li promjene koje vidimo na snimci simptomima koje pacijent zaista ima.

Zato odluka o liječenju uvijek mora počivati na razgovoru s pacijentom, kliničkom pregledu i detaljnoj dijagnostici. Operacija dolazi u obzir tek kada za nju postoji jasna indikacija i kada očekujemo da će pacijentu donijeti stvarnu korist.

Foto: Saša Ćetković

POVRATAK POKRETU | Vesnina priča

Jake bolove u leđima kod gospođe Vesne su pratili i bolovi koji su se širili u noge. Nakon ranijeg liječenja, ponovno mi je ukazala povjerenje te smo ovaj put učinili stabilizaciju lumbalne kralježnice L3–L5 (TLIF).

„Jako sam zadovoljna kako je zahvat prošao, komunikacijom i cijelim medicinskim osobljem, a sada mi slijedi oporavak. Specijalnu bolnicu Sv. Katarina i prim. doc. dr. sc. Vidu Bilića, koji je veliki stručnjak, preporučila bih svima“, kaže gospođa Vesna.

Operacija je samo jedan dio p**a. Ono što nakon nje želimo vidjeti jest postupni povratak kretanju, svakodnevnim aktivnostima i životu sa što manje boli.

Hvala gospođi Vesni na povjerenju koje mi je ponovno ukazala, kao i na lijepim riječima o našem timu. Želimo joj uspješan oporavak i što brži povratak svakodnevnim aktivnostima! 💪

📸 Na fotografiji s kolegom Eduardom Stjepanom Pavelićem, dr. med., specijalizantom ortopedije i traumatologije.

Procjenjuje se da tijekom života između 10 i 40% ljudi može iskusiti išijas, a zanimljivo je da se vrhunac pojavnosti bilježi već u četvrtom desetljeću života.

Iako ga često poistovjećujemo s križoboljom, išijas zapravo nije bolest ni dijagnoza. Riječ je o skupu simptoma koji nastaju kada dođe do iritacije ili pritiska na živčane korijene. Zato se bol može iz donjeg dijela leđa širiti preko stražnjice i niz nogu, ponekad sve do stopala.

Što najčešće uzrokuje išijas? Kako ga razlikovati od „obične” boli u leđima? Kada je dovoljan konzervativni pristup, a kada je potrebno potražiti liječničku pomoć?

➡️ Odgovore donosim u objavi. 😊

Zašto operacija kralježnice ne daje uvijek očekivani rezultat?

U oko 80 % operacija kralježnice postižu se dobri ili odlični rezultati. No, u približno 20 % slučajeva ne ostvare se u potpunosti očekivani ciljevi operativnog zahvata.

Zašto?

👉🏻Odgovor nije uvijek u samoj operaciji. Kralježnica je jedna od najsloženijih struktura našeg tijela. Sastoji se od 33–34 kralješka, zglobova, mišića i ligamenata, a kroz njezin središnji kanal prolaze leđna moždina i živčani korijeni.

Istovremeno mora biti dovoljno čvrsta da nosi tijelo, ali i dovoljno pokretljiva da nam omogućuje kretanje. Upravo ta složenost ponekad znači da operacijom nije moguće u potpunosti vratiti sve funkcije i odnose kakvi postoje u zdravoj kralježnici.

👉🏻Na oporavak mogu utjecati i brojni drugi čimbenici – dob, stil života, pušenje, prokrvljenost tkiva, opće zdravstveno stanje, ali i određene bolesti poput šećerne bolesti ili neuroloških bolesti.

Kod revizijskih operacija, odnosno ponovnih zahvata, zato je posebno važno pažljivo procijeniti zašto prethodno liječenje nije dalo očekivani rezultat i kakav se ishod može očekivati od novog zahvata.

Zato u kirurgiji kralježnice nema univerzalnog rješenja.

Pravi izbor metode liječenja, iskustvo kirurga i individualni pristup svakom pacijentu ključni su za postizanje što boljeg rezultata. 😊

Imate pitanja o operaciji kralježnice ili vas zanima kada je operativno liječenje najbolja opcija? Slobodno mi se javite u poruci. 😁

Laminektomija je kirurški zahvat kojim se uklanja dio ili cijela lamina kralješka kako bi se oslobodio prostor za živčane strukture, najčešće kod stenoze spinalnog kanala.

No, uspješan oporavak ne završava operacijom. Rehabilitacija je ključan dio liječenja – od rane mobilizacije i kontrole boli, preko postupnog jačanja mišića i stabilizacije trupa, sve do sigurnog povratka svakodnevnim, radnim i sportskim aktivnostima. Protokol rehabilitacije uvijek treba prilagoditi svakom pacijentu, njegovoj dobi, zdravstvenom stanju i funkcionalnom statusu. 😁

U novoj objavi donosim pregled tri faze oporavka nakon lumbalne laminektomije i što možete očekivati u pojedinoj fazi. 😊

Imate pitanja o laminektomiji, oporavku ili zdravlju kralježnice? Slobodno mi se javite u komentarima ili poruci. 😁

Ozljede kralježnice mogu nastati u različitim situacijama – od sportskih ozljeda i padova do prometnih nesreća. Neke zahtijevaju samo praćenje i konzervativno liječenje, dok je kod drugih potrebna procjena i liječenje specijalista.

Tri važne skupine ozljeda su:

🦴 Prijelomi kralježaka – osobito nestabilni prijelomi ili oni praćeni neurološkim simptomima.

⚠️ Luksacije i subluksacije – pomaci kralježaka koji mogu ugroziti stabilnost kralježnice.

🧠 Ozljede živčanih struktura – kada se uz bol pojavljuju slabost, trnci, gubitak osjeta ili drugi neurološki ispadi.

Pravovremena procjena može biti ključna za pravilan odabir liječenja i sprječavanje dugoročnih posljedica.

Imate ozljedu kralježnice, bol nakon traume ili pitanje vezano uz mogućnosti liječenja? Slobodno mi se javite u poruci.