European Longevity Festival

MEDITERANSKA PREHRANA: možda jedan od najboljih longevity recepata već stoljećima imamo pred nosom. 🍅🫒🐟🍷
Maslinovo ulje, riba i plodovi mora, povrće, voće, mahunarke, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, začinsko bilje, umjerene količine mliječnih proizvoda i mnogo manje crvenog i prerađenog mesa – to je osnova onoga što danas nazivamo mediteranskom prehranom. Ali Mediteran nikada nije bio samo ono što je na tanjuru. Tu su sezonalnost, lokalne namirnice, kretanje, obitelj, razgovor i običaj da se za stolom – ostane malo duže.
Upravo zato UNESCO mediteransku prehranu nije prepoznao samo kao način hranjenja, nego kao skup znanja, rituala, tradicija i društvenih običaja. Od 2013. nalazi se na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a Hrvatska je jedna od zemalja nositeljica te baštine.
A znanost joj daje još ozbiljniju težinu.
U poznatom istraživanju PREDIMED, provedenom na 7.447 osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom, mediteranska prehrana obogaćena ekstra djevičanskim maslinovim uljem ili orašastim plodovima bila je povezana s približno 30 % manjom učestalošću velikih kardiovaskularnih događaja u odnosu na kontrolnu prehranu.
A jedna velika studija objavljena 2024. u JAMA Network Open, koja je pratila više od 25.000 žena gotovo 25 godina, pokazala je da je veće pridržavanje mediteranske prehrane bilo povezano s 23 % manjim rizikom ukupne smrtnosti.
A što je s crnim vinom i famoznim resveratrolom? 🍷
Tu priča postaje posebno zanimljiva.
Resveratrol je prirodni polifenol koji se nalazi prvenstveno u kožici grožđa. Budući da tijekom proizvodnje crnog vina sok dulje ostaje u kontaktu s kožicama, crno vino u pravilu sadrži znatno više resveratrola od bijelog. Upravo taj spoj danas nalazimo i u brojnim longevity suplementima.
Ali ovdje vrijedi razbiti jedan vrlo popularan mit.
To što crno vino sadrži resveratrol ne znači da je vino najbolji način da ga unesemo u organizam, niti da zbog resveratrola trebamo početi piti vino. Resveratrol se nalazi i u grožđu, bobičastom voću i kikirikiju, a njegova je bioraspoloživost općenito prilično niska. Američko udruženje za srce također izričito navodi da ne preporučuje konzumiranje vina ili drugog alkohola radi mogućih zdravstvenih koristi.
I upravo tu nastaje dobar razgovor: gdje završava tradicija, gdje počinje znanost i koliko onoga što pripisujemo jednoj čaši vina zapravo pripada cijelom mediteranskom načinu života?
Na European Longevity Festivalu o tome nećemo govoriti samo iz jednog kuta.
Imat ćemo vrhunskog chefa koji će Mediteran staviti na tanjur, vrhunsku sommelierku koja će nam približiti kulturu vina, ali i čovjeka čiji je posao zdravlje stanovništva: izv. prof. dr. sc. Željka Linšaka, dipl. sanit. ing., ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Njegovu funkciju i puni naziv ustanove provjerila sam na službenim izvorima.
Jer možda jedna od najvažnijih longevity tema uopće nije neka nova namirnica koju tek trebamo otkriti.
Možda je to pitanje koliko smo se udaljili od načina prehrane i života koji je na Mediteranu postojao puno prije nego što smo mu dali moderno ime.
A što od mediteranske prehrane potvrđuje znanost, što pripada tradiciji, koliko je važna čaša vina – a koliko ljudi s kojima je dijelimo – poslušat ćemo na jednom od panela European Longevity Festivala. 💙

INJEKCIJE ZA MRŠAVLJENJE: čudesni prečac, ozbiljna terapija ili nešto između?
O njima se danas govori gotovo posvuda. Jedni ih smatraju revolucijom u liječenju pretilosti, drugi ih se boje, treći ih žele „samo za nekoliko kilograma“. A jedno od najčešćih pitanja glasi: jesu li injekcije za mršavljenje zapravo štetne?
Odgovor nije ni jednostavno DA ni jednostavno NE.
Lijekovi poput GLP-1 agonista i srodnih novijih terapija mogu dovesti do značajnog gubitka tjelesne mase, ali riječ je o lijekovima, a ne kozmetičkom tretmanu. Imaju indikacije, kontraindikacije i moguće nuspojave te bi se trebali koristiti uz liječnički nadzor.
Najčešće nuspojave su mučnina, povraćanje, proljev, zatvor i druge probavne tegobe, a postoje i rjeđi, ozbiljniji rizici zbog kojih je važno procijeniti svakog pacijenta pojedinačno. Aktualne informacije američkog FDA-a za semaglutid, primjerice, upozoravaju i na akutni pankreatitis te bolesti žučnog mjehura.
Ali priča tu postaje puno zanimljivija.
Velika studija SELECT, objavljena u New England Journal of Medicine, pratila je više od 17.600 osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću i već postojećom kardiovaskularnom bolešću, ali bez dijabetesa. Kod osoba koje su primale semaglutid zabilježeno je 20 % manje velikih kardiovaskularnih događaja poput kardiovaskularne smrti, srčanog ili moždanog udara u odnosu na placebo.
I sada je možda jasnije zašto ćemo o injekcijama za mršavljenje razgovarati i s kardiologom, prof. dr. sc. Viktorom Peršićem.
Jer kilogrami nisu samo pitanje konfekcijskog broja. Pretilost je snažno povezana s krvnim tlakom, metabolizmom, šećernom bolešću i kardiovaskularnim rizikom. A moderna kardiologija sve više govori upravo o prevenciji i kardiometaboličkom zdravlju. Prof. Peršić je kardiolog i ravnatelj Thalassotherapije Opatija, ustanove koja posebno razvija programe kardiovaskularne prevencije.
A zašto o istoj temi razgovaramo s ginekologinjom Gabrijelom Soptom Primorac?
Pretpostavljate – menopauza.
Hormonalne promjene tijekom menopauzalne tranzicije povezane su s promjenom raspodjele masnog tkiva i većim nakupljanjem masnoće u području trbuha. Istraživanja pokazuju da se visceralno masno tkivo može značajno povećavati upravo tijekom tog razdoblja, a ono je povezano i s većim kardiometaboličkim rizikom. Gabrijela Sopta Primorac specijalistica je ginekologije i opstetricije te je već javno govorila upravo o izazovima menopauze.
Dakle, razgovarat ćemo o onome što ljude doista zanima:
Kako djeluju? Tko je kandidat? Koliko dugo se koriste? Što se događa kada ih prestanemo uzimati? Gubimo li samo mast ili i mišićnu masu? Što je s menopauzom? A što sa srcem? Gdje završava liječenje pretilosti, a počinje zloupotreba lijeka zbog nekoliko kilograma? I – jesu li dugoročno sigurne?
I ovaj put nećemo ostati samo na mišljenju liječnika.
S nama će biti i ljudi koji su ovu terapiju prošli i koji će otvoreno podijeliti vlastito iskustvo – što im je donijela, što je bilo teško i što bi voljeli da su znali prije prve injekcije.
Jer o temi koja je tako brzo promijenila način na koji govorimo o debljini, zdravlju i mršavljenju vrijedi razgovarati bez reklame, bez demoniziranja i bez predrasuda.
Više o svemu tome na jednom od panela European Longevity Festivala – uz prof. dr. sc. Viktora Peršića, Gabrijelu Soptu Primorac i ljude koji ovu priču poznaju iz vlastitog iskustva.

Longevity nije ženska tema. I European Longevity Festival nije događanje namijenjeno samo ženama.
Gotovo svaka tema o kojoj ćemo govoriti tijekom dva festivalska dana jednako se tiče muškaraca: prehrana, san, mentalno zdravlje, kretanje, suplementi, pretilost, suvremena medicina, tehnologija, estetika, seksualno zdravlje, stres, prevencija i pitanje kako što dulje sačuvati kvalitetu života.
A brojke pokazuju zašto je razgovor o muškom zdravlju itekako potreban. Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci u Europskoj uniji u prosjeku žive 5,3 godine kraće od žena – 78,7 nasuprot 84 godine.
WHO Europe već godinama upozorava i na još jedan problem: muškarci rjeđe odlaze liječniku, dok su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, dijabetes i respiratorne bolesti među glavnim uzrocima njihove smrtnosti. Prema WHO-u, čak 86 % smrti muškaraca u europskoj regiji povezano je s nezaraznim bolestima i ozljedama.
Zato će jedan od panela European Longevity Festivala biti posvećen isključivo muškarcima i muškom zdravlju.
Govorit ćemo o prevenciji, pregledima koje ne bi trebalo godinama odgađati, tjelesnim promjenama koje često prihvaćamo kao „normalan dio godina“, mentalnom zdravlju, energiji, kondiciji, izgledu i suvremenim mogućnostima medicine.
I da – vjerojatno ćemo doći i do kose. 🙂
Androgenetska alopecija najčešći je oblik gubitka kose kod muškaraca i, prema medicinskim izvorima, zahvaća oko 30 do 50 % muškaraca do pedesete godine života. Danas postoje različiti načini liječenja, a za odgovarajuće kandidate i transplantacija kose može dati dugotrajne i prirodne rezultate. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava ono najvažnije: prije izbora terapije potrebno je utvrditi zašto kosa opada, jer svaki gubitak kose nema isti uzrok niti isto liječenje.
Muško zdravlje zato nije samo prostata. Kao što ni longevity nije samo suplement, teretana ili broj godina koje ćemo doživjeti.
Radi se o tome koliko ćemo tih godina provesti zdravi, pokretni, samostalni, zadovoljni sobom – i koliko ćemo na vrijeme početi brinuti o sebi.
O svemu tome, bez tabu-tema i uz stručnjake koji se muškim zdravljem bave svakodnevno, razgovarat ćemo na posebnom panelu European Longevity Festivala

Cvijeće u interijeru može promijeniti atmosferu prostora u nekoliko sekundi – ali zanimljivije je što može promijeniti i način na koji se u tom prostoru osjećamo. 🌿🌸
Svježe cvijeće, zelenilo, prirodne boje i mirisi unose u prostor nešto što teško možemo postići namještajem ili dekoracijom: osjećaj života. Prostor djeluje toplije, mekše, ugodnije i jednostavno – više naš.
Zato nas buket na stolu često razveseli prije nego što smo uopće svjesni zašto.
Psihološka istraživanja već godinama proučavaju našu reakciju na cvijeće i prirodne elemente. Istraživači s Rutgers Universityja povezali su prisutnost cvijeća s pozitivnim emocijama, boljim raspoloženjem i društvenom povezanošću, dok se danas sve više istražuje i utjecaj sobnih biljaka i prirodnog okruženja na osjećaj ugode i dobrobiti.
Možda je razlog i puno jednostavniji: priroda nas podsjeća na ritam koji nije naš kalendar. Cvijet ne žuri. Biljka raste svojim tempom. Promatramo boju, oblik, svjetlo, miris – i makar na nekoliko trenutaka pažnja odlazi s ekrana, obveza i popisa zadataka na nešto lijepo i živo.
A upravo se od takvih malih svakodnevnih podražaja gradi i kvaliteta prostora u kojem provodimo velik dio života.
Zato cvijeće možda nije samo završni detalj lijepo uređenog doma. Ono može biti mali dnevni ritual: kupiti nekoliko grančica, ubrati nešto iz vrta, složiti buket i napraviti prostor u kojem nam je jednostavno ugodnije biti.
Koliko prostor u kojem živimo, priroda kojom se okružujemo i naši mali svakodnevni rituali mogu utjecati na wellbeing i kvalitetu života – bit će jedna od tema o kojima ćemo razgovarati i na jednom od panela European Longevity Festivala. 💙

Ako je upravo ovo jedino što vas zanima od cijelog European Longevity Festivala – dobra vijest je da su ulaznice za Friday Groove Night u prodaji i zasebno, izvan festivalskog programa. 🪩
Petak navečer, 13. studenoga, Kristalna dvorana Hotela Kvarner mijenja ritam. Nakon dnevnog programa posvećenog zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti, na red dolazi večer rezervirana za glazbu, ples i ono dobro poznato pitanje: „Sjećaš li se ove?“
ABBA, Bee Gees, Boney M., Donna Summer i još mnogo glazbe uz koju su nastajale neke od najboljih uspomena bit će soundtrack večeri koja okuplja predavače, paneliste, partnere, goste festivala – ali i sve one koji možda nemaju namjeru provesti dan na panelima, a itekako imaju namjeru provesti večer na plesnom podiju.
Friday Groove Night otvoren je svima.
Za dolazak nije potrebno imati festivalsku ulaznicu, jer će se karte za party moći kupiti zasebno.
Ideja je jednostavna: nakon ozbiljnih tema dolazi malo manje ozbiljan dio longevity filozofije – druženje, glazba, smijeh i ples.
Jer dugovječnost ipak nije samo pitanje koliko dugo živimo.
Ponekad je pitanje i koliko dugo možemo ostati na podiju kad DJ pusti našu pjesmu. 💃🕺
📍 Kristalna dvorana, Hotel Kvarner, Opatija
📅 Petak, 13. studenoga 2026.
🪩 FRIDAY GROOVE NIGHT
🎟️ Ulaznice dostupne i zasebno, neovisno o festivalskim kartama.

Gdje prestaje suptilno osvježenje lica, a počinje gubitak vlastitog identiteta – i kako prepoznati trenutak u kojem je u estetskim korekcijama potrebno znati reći "dosta"?
Danas nam moderna estetska medicina nudi mogućnosti kakve dosad nismo mogli niti zamisliti. Od hidracije i tretmana osvježenja kože do neinvazivnih zahvata koji vraćaju tonus, briga o vlastitom izgledu postala je pristupačniji i prirodan dio svakodnevne njege. Međutim, dok je želja da izgledamo odmorno i njegovano sasvim opravdan oblik samopoštovanja, u praksi se sve češće nameće pitanje – gdje prolazi linija između podrške zdravom izgledu i pretjerivanja?
Suvremeni pristupi ljepoti sve više napuštaju ideju nerealne utrke s vremenom te se okreću filozofiji autentičnosti. Svaka sitna bore oko očiju ili na čelu nosi sa sobom priču o osmijesima, emocijama i životnom iskustvu. Izazov nastaje u trenutku kada estetske korekcije prestanu doprinositi osjećaju svježine i počnu mijenjati prirodne crte lica, ostavljajući odraz u ogledalu koji više ne odražava osobu iznutra.
Stručnjaci naglašavaju da motivacija za česte zahvate nerijetko dolazi iz dubljih psiholoških potreba ili pritiska okoline. Zato je prava umjetnost estetske medicine znati sačuvati mjeru, prepoznati vlastite granice i staviti naglasak na unutarnji mir i samopouzdanje.
✨ Tema o kojoj je vrijeme da otvoreno razgovaramo ✨
Upravo o ovom iznimno važnom pitanju detaljno ćemo razgovarati na nadolazećem European Longevity Festivalu.
U sklopu panel diskusije pod nazivom "Anti-age medicina: između pomlađivanja, identiteta i granica", renomirani stručnjaci – akademik Miro Jakovljević, dr. Vivian Jurković i dr. Josip Banović – ponudit će cjelovit, stručni i psihološki uvid u pozadinu estetskih korekcija.
Zajedno ćemo otvoriti dijalog o tome zašto danas u korekcijama nerijetko pretjerujemo, gdje prestaje medicina a počinje iluzija, te što to u konačnici znači za naš identitet, unutarnji mir i doživljaj autentične ljepote.
Pridružite nam se u razgovoru koji redefinira pristupe estetskoj medicini i dugovječnosti! 🌿✨

Disanje, pranayama i meditacija sve češće postaju dio svakodnevne brige o sebi — i sve ih češće prakticiraju i muškarci. 🧘‍♀️🧘‍♂️
Ono što se nekada povezivalo prvenstveno s jogom, duhovnim praksama ili odlaskom na retreat, danas ulazi u sasvim običan dan: nekoliko minuta svjesnog disanja prije posla, kratka meditacija između sastanaka, pranayama ujutro ili jednostavno trenutak tišine prije nego što ponovno uzmemo telefon u ruke.
Meditacija je posljednjih godina postala znatno prisutnija u široj populaciji, a prakticiraju je i milijuni muškaraca — iako je među ženama još uvijek zastupljenija.
Možda je razlog jednostavan. U svijetu u kojem gotovo sve radimo brže, disanje je jedna od rijetkih stvari koju namjerno možemo usporiti.
Pranayama nas podsjeća da dah nije samo nešto što se događa automatski. Kada mu posvetimo pažnju, mijenja se i naš odnos prema trenutku u kojem se nalazimo. Meditacija nas, pak, uči ostati nekoliko minuta bez potrebe da nešto rješavamo, provjeravamo ili postižemo.
A upravo to mnogima danas postaje novi oblik luksuza: mirna glava, nekoliko svjesnih udaha i osjećaj da smo ponovno prisutni u vlastitom životu.
Sve više muškaraca također otkriva da meditacija i svjesno disanje nisu pitanje „wellness trenda“, nego vrlo praktičan način stvaranja prostora između svakodnevnog pritiska i vlastite reakcije na njega.
Možda longevity zato počinje i puno jednostavnije nego što mislimo.
Jednim udahom. Pa drugim. 🌿
Koliko disanje, pranayama i meditacija mogu utjecati na način na koji živimo, nosimo se sa stresom i starimo — jedna je od tema kojoj ćemo prostor posvetiti i na jednom od panela European Longevity Festivala.

Kava i matcha rade sličnu stvar – razbuđuju nas – ali način na koji to čine ipak je različit. ☕🍵
Kava je za mnoge gotovo ritual početka dana. Miris, okus, nekoliko minuta samo za sebe i onaj dobro poznati osjećaj da se tijelo i glava „uključuju“. U prosjeku šalica kave sadrži više kofeina od šalice matche, pa je njezin stimulativni učinak često izraženiji i brže primjetan.

Matcha je također izvor kofeina, ali dolazi iz cijelog samljevenog lista zelenog čaja. Uz kofein sadrži i L-teanin te katehine, biljne spojeve po kojima je zeleni čaj posebno zanimljiv istraživačima.

Zato izbor između kave i matche zapravo ne mora biti pitanje što je zdravije, nego što nama u određenom trenutku više odgovara.

Nekome je jutarnji espresso nezamjenjiv. Netko će otkriti da mu više odgovara matcha. Netko će uživati u jednom i drugom. I jedno i drugo može biti dio zdravog načina života, a mnogo toga ovisi o količini, vremenu konzumacije, kvaliteti napitka i našoj individualnoj osjetljivosti na kofein. Istraživanja povezuju i kavu i čaj s potencijalnim zdravstvenim koristima, ali velik dio tih podataka dolazi iz promatračkih studija, pa jednostavne pobjednike nije moguće proglasiti.

Možda je upravo to i najzanimljivije pitanje longevityja: koliko naše male, svakodnevne navike, koje ponavljamo godinama, zapravo oblikuju način na koji starimo?

O tim svakodnevnim ritualima, njihovom utjecaju na zdravlje i tome što od popularnih wellness navika potvrđuje znanost, razgovarat ćemo i na jednom od panela European Longevity Festivala. 💙

Prvo Google, zatim umjetna inteligencija, a liječnik tek na kraju?
Sve češće upravo tako izgleda naš put od prvog simptoma do ordinacije.
Nešto nas zaboli, umor traje dulje nego inače, nalaz nije sasvim jasan — i kreće potraga. Google nam u nekoliko sekundi ponudi desetke mogućih dijagnoza, zatim pitamo AI da nam objasni što bi naši simptomi mogli značiti, uspoređujemo iskustva drugih, čitamo o pretragama, lijekovima i suplementima… i tek tada dogovaramo pregled kod liječnika.
Nikada nismo imali toliko zdravstvenih informacija na dohvat ruke. I to može biti velika prednost: bolje razumijemo svoje tijelo, lakše pripremamo pitanja za liječnika i aktivnije sudjelujemo u odlukama o vlastitom zdravlju.
Ali postoji i druga strana. Isti simptom može imati deset potpuno različitih uzroka. Google ne poznaje našu zdravstvenu povijest, a umjetna inteligencija ne može zamijeniti pregled, kliničko iskustvo i liječnika koji pred sobom vidi cijelog čovjeka, a ne samo nekoliko upisanih simptoma.
Zato možda pravo pitanje više nije kome vjerovati — Googleu, AI-ju ili liječniku?
Pravo pitanje je: kako koristiti tehnologiju da budemo bolje informirani, a da pritom ne postanemo sami sebi liječnici?
Jer budućnost zdravstva vjerojatno neće biti izbor između čovjeka i tehnologije, nego njihova pametna suradnja.
Upravo o tome koliko nam AI može pomoći u razumijevanju vlastitog zdravlja, gdje završava njegova uloga i gdje počinje nezamjenjiva uloga liječnika, razgovarat ćemo na jednom od panela European Longevity Festivala.

Putovanja nas pokreću na više razina odjednom. Mijenjaju ritam dana, bude znatiželju, donose nova iskustva i vraćaju nas onom osjećaju da još uvijek postoji nešto što tek trebamo vidjeti, naučiti ili doživjeti. Upravo ta mentalna živost, otvorenost prema novome i osjećaj iščekivanja važan su dio kvalitetnog života.
Na putovanju gotovo spontano postajemo aktivniji. Više hodamo, istražujemo, razgovaramo s ljudima, kušamo drugačiju hranu i izlazimo iz poznatih obrazaca. Mozak dobiva nove podražaje, tijelo više kretanja, a svakodnevni stres barem nakratko ustupa mjesto novim slikama, mirisima, okusima i susretima. Posebno su vrijedna putovanja koja nas povezuju s prirodom, kulturom, drugim ljudima i lokalnim načinom života.
Dugovječnost se danas sve manje promatra samo kroz laboratorijske nalaze, prehranu ili tjelovježbu. Kvaliteta odnosa, osjećaj smisla, društvena povezanost, mentalna stimulacija i sposobnost da zadržimo interes za svijet također čine važan dio priče o zdravom starenju. A putovanja često objedinjuju upravo sve to.
Možda je zato jedan od lijepih recepata za dug život i vrlo jednostavan: ostati dovoljno znatiželjan da uvijek postoji mjesto na koje još želimo otići. 🌍
O tome ćemo imati prilike slušati na jednom od naših panela na European Longevity Festivalu.