081 Zdravlje

Vakcinom protiv pandemije!

Nastavak priče o periodičnom gladovanju...
💖
Periodično gladovanje povoljno utiče na kardiovaskularne faktore rizika kod negojaznih, dok kod gojaznih pomaže u gubitku i kontroli tjelesne težine. Kada su pomenuti kardiovaskularni faktori u pitanju, uticaj se ostvaruje na vrijednost krvnog pritiska (Važno, važno, važno!), ali i nivoe: HDL i LDL holesterola (takozvanog dobrog i lošeg holesterola), triglicerida, šećera i insulina (Ponovimo – važno, važno, važno!). Ovaj uticaj može biti vidljiv već nakon 4 nedjelje korišćenja 16:8 obrasca ishrane. Uz sve ovo, periodično gladovanje smanjuje markere sistemske upale i oksidativnog stresa koji je u vezi sa aterosklerozom (Ponovimo opet – važno, važno, važno!).

Zašto – važno, važno, važno?!

Iza ovih tekstova o ishrani „krije“ se želja da skrenem pažnju sebi i drugima na značaj i obim problema dijetetskih bolesti. Danas ove bolesti pogađaju najveći broj ljudi, skraćujući im život i umanjujući kvalitet života. Sa druge strane, na ove bolesti se, kako u spriječavanju (prevenciji), tako i u liječenju, može, kako bi jedna naša profesorica rekla, OGROMNO MNOGO, uticati. Ponovimo, na nastanak ovih bolesti i na njihovo napredovanje se može (i mora) uticati. Upravo su navedeni faktori rizika meta za taj uticaj, a periodično gladovanje u tom pogledu „gađa pravo u metu“.
📑
Brojna instraživanja koja se trenutno sprovode se bave uticajem periodičnog gladovanja na maligne procese. Dosadašnji podaci upućuju da ovakav način ishrane usporava rast tumora i produžava preživljavanje.

U istom maniru, istražujući dalje, dolazi se do zaključaka da ovakav način ishrane može odložiti početak i progresiju neurodegenerativnih bolesti, kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest, a zbog uticaja na pomenute vaskularne faktore rizika, povoljan uticaj pokazuje kada je u pitanju prevencija moždanog udara. Zbog smanjenja upalnih procesa u organizmu smatra se djelotvornim i kod reumatoidnog artritisa.

Iako su istraživanja pokazala poboljšanja kod pacijenata koji su bili na režimu periodičnog gladovanja, a jeli su istu hranu kao i pacijenti koji nijesu bili na ovom režimu, preporučljivo je da za vrijeme prozora hranjenja unosimo kvalitetniju hranu, što i inače treba biti cilj svakog zdravog stila života.

Periodično gladovanje se ne savjetuje: trudnicama, dojiljama, osobama koje imaju poremećaje u ishrani (pr. anoreksija) i osobama čiji je indeks tjelesne mase (BMI) manji od 18.

Na kraju, kakvi su utisci ljudi koji su se na ovaj način hranili?
🤸‍♀️🤸‍♂️
Primijetili su da imaju više energije, da bolje spavaju, kao i da su tokom rada skoncentrisaniji i produktivniji. Nakon 16 nedjelja periodičnog gladovanja pitali su da li mogu nastaviti sa ovakvom ishranom, a nakon 8 i 12 mjeseci nijesu se vratili na prethodnu kilažu i ostvaruju dobru kontrolu svojih osnovnih bolesti.

Zaključujem da periodično gladovanje možemo posmatrati kao kvalitetan pristup za poboljšanje zdravlja ljudi koji mogu da tolerišu periode gladovanja. Ovi obrasci, naročito obrazac 16:8, n**e obećavajuće nefarmakološke alate, sa mnogobrojnim benefitima u borbi za zdravlje populacije.

dr Vanja Popović

Svake godine, ili bolje reći svakog proljeća, se na raznim štampanim i virtuelnim adresama mogu naći preporuke o načinu ishrane, uglavnom sa ciljem gubitka kilograma. Ove godine se najviše govori o periodičnom gladovanju (engl. intermittent fasting).

Da li je periodično gladovanje samo još jedan trend ili preporuka koju vrijedi prihvatiti na duže staze?

Periodično gladovanje je obrazac ishrane koji se zasniva na periodima gladovanja i periodima unosa hrane, pri čemu postoji više različitih obrazaca. Najčešće primjenjivani obrasci su:

obrazac 16:8, unos hrane je ograničen na period od 8 do 10 sati, nakon čega slijedi gladovanje 14 do 16 sati;

obrazac 5:2, 5 dana nedjeljno se hrana unosi po uobičajenom režimu, a 2 dana nedjeljno se kalorijski unos ograničava na 500-600 kalorija.

Osim navedena 2, opisuju se i brojni drugi obrasci, međutim nastavak ovog teksta se odnosi na obrazac 16:8, koji zbog naučno potvrđenog velikog broja korisnih efekata po zdravlje, danas predstavlja jedan od preporučenih načina ishrane.

Podsjetimo se, glukoza i masti su naši glavni izvori energije. Nakon obroka, glukoza se koristi za energiju, a masti se skladište u masnim ćelijama. Masti se, upravo u periodima gladovanja, razgrađuju na masne kisjeline i glicerol, koji se koriste za energiju. Jetra masne kisjeline prevodi u ketonska tijela, koja obezbjeđuju energiju. Međutim, ketonska tijela nijesu samo gorivo za vrijeme perioda gladovanja, već i moćni signalni molekuli sa velikim uticajem na rad ćelija i organa (regulišu ispoljavanje i aktivnost mnogih proteina i molekula koji utiču na zdravlje i starenje). Ako pojam signalnog molekula zvuči previše apstraktno, mislite o tome kao o saobraćajnoj signalizaciji. Samo što u ovom slučaju, umjesto bezbjednog dolaska na željenu destinaciju, u našem tijelu se dešava mnogo toga, što zvuči još apstraktnije, ali nas dovodi na adresu zdravlja. Za one kojima apstraktno u medicini nije strano, i još uvijek čitaju, navodim da odgovor ćelija na periodično gladovanje obuhvata: povećanu ekspresiju antioksidativne odbrane, popravku DNK, kontrolu kvaliteta proteina, autofagiju, regulaciju zapaljenja...

Japanski ćelijski biolog Jošinori Osumi je za otkriće mehanizama pomenute autofagije dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (2016. godine). Naime, u organizmu se, nakon 12-16 sati gladovanja, pokreće autofagija. Proces autofagije je zaštitni i iscjeliteljski mehanizam u kojem ćelija razgrađuje sopstveni sadržaj, bilo da se radi o izmijenjenom sadržaju, mikroorganizmu, malignom sadržaju, aterosklerotskim plakovima... Razgrađujući ovakve „materijale“ ćelija ima dvostruku dobit. Sa jedne strane odstranjuje štetno, a sa druge strane dobija dodatnu energiju za stvaranje mladih, novih i zdravih „materijala“ koji će biti gradivni elementi za nove ćelije.

U tekstu koji slijedi, i koji će biti objavljen u narednim danima, navešću još neke od benefita periodičnog gladovanja, jer (makar medicinare) od viška znanja glava ne boli. I da, ovaj tekst, kao i ostale do sada objavljene na stranici 081 Zdravlje, potpisuje moja malenkost sa fotografije, doktor medicine Vanja Popović.

Za fotografiju, zahvalnost (doktoru fotografije) Dado Ljaljević.

Za početak, nešto o čemu se mnogo govori (čitaj Novak Đoković). No zaista, način ishrane koji u zdravstvenom pogledu pruža najveće dobrobiti, kako u očuvanju zdravlja, tako i u prevenciji bolesti i njenih komplikacija, danas je bez sumnje ishrana zasnovana na biljakama (engl. whole food, plant based diet). Upotreba ishrane zasnovane na biljkama se, kada su u pitanju već pomenute dijetetske bolesti, smatra ekvivalentom prestanka upotrebe duvanskih proizvoda. Sjetimo se, dugo vremena je trebalo zdravstvenom sistemu da prepozna duvanske proizvode kao štetne i pokrene borbu protiv istih, i ta borba i dalje traje. U ovom raskoraku između nauke i sistema sada se nalazi i ishrana, pa time i dijetetske bolesti.

Naučno je dokazano da mnoga hronična oboljenja mogu biti kontrolisana, a progresija istih usporena ili zaustavljena, kao i da je smanjen rizik od komplikacija, prelaskom na cjelovitu ishranu zasnovanu na biljkama. Ishrana zasnovana na biljkama smanjuje rizik od šećerne bolesti (tipa 2), srčanih oboljenja, određenih malignih oboljenja i brojnih drugih.
Uz navedeno, ovakav način ishrane dovodi do: povećanja vitalnosti, bolje koncentracije, boljih zdravstvenih ishoda, kontrole tjelesne težine...

Cilj ishrane zasnovne na biljkama je jesti cjelovite, neprerađene namirnice biljnog porijekla, svodeći na najmanju mjeru korišćenje prerađenih namirnica, soli i masti.

Kinesko istraživanje je pokazalo da što je manji procenat korišćenja životinjskih namirnica to je veća korist za zdravlje. Najveći dio korisnih efekata ostvaruje se pri niskim procentima životinjskih namirnica u ishrani, stoga ne treba biti opsjednut izbacivanjem svih namirnica životinjskog porijekla.

Dugoročno gledano, nakon perioda istraživanja i prilagođavanja, ishrana biljnim namirnicama je jeftinija od ishrane namirnicama životinjskog porijekla, a danas postoji sve više restorana koji svoju ponudu zasnivaju na ovoj ishrani ili imaju dio pon**e koja se pridržava ovih principa.

Ishrana zasnovana na biljkama je jako bogata, te treba kombinovati namirnice i hraniti se što raznovrsnije. Dakle, najveći dio unesene hrane u ovom slučaju čini: voće (s posebnim naglaskom na sezonsko voće), povrće, integralne žitarice, mahunarke, orašasto voće, biljna mlijeka...

Prelazak na ovakav način ishrane jednima pada lako, a drugima dosta teško. Savjet za početnike – uvodite postepeno u svoju ishranu ove namirnice i obroke zasnovane isključivo na njima; postavite sebi cilj da prvo pojedete obrok koji je u skladu sa principima ishrane zasnovane na biljkama, a tek onda se zapitajte da li Vam nešto fali... U većini slučajeva, brzo ćete, prateći svoje tijelo, shvatiti da ste siti i puni energije i bez dodatka namirnica životinjskog porijekla. U dugoročnom smislu... Vaše tijelo Vam se zahvaljuje.

Pandemija dijetetskih bolesti - zašto nas nije briga?

Prethodnih mjeseci je „sve medicinsko“ bilo u znaku pandemije virusom SARS-COV tip 2 (koronavirus). Iako često čujemo, pa i sami izgovorimo, da je zdravlje najvažnije, na ovom primjeru smo se uvjerili da zdravlje može biti preče od ekonomije, obrazovanja, fudbala ili kafane... No, već dugi niz godina obilježava još jedna pandemija – pandemija dijetetskih bolesti, ali zašto nas to ne dotiče u onoj mjeri u kojoj bi trebalo?

Dijetetske bolesti (bolesti koje su u vezi sa načinom života, što se naročito odnosi na način unošenja hrane i pića) su najznačajniji uzrok smrtnih ishoda u svijetu, i značajan činilac smanjenja kvaliteta života. Teško da postoji osoba na ovoj planeti koja makar ne poznaje nekoga ko ima visok krvni pritisak ili šećernu bolest. Dokazano je da današnja uobičajena ishrana djeluje kao faktor nastanka i/ili pogoršanja mnogih hroničnih oboljenja, međutim teško da ćete čuti ozbiljne razgovore ili zasijedanja na ovu temu. Velika je vjerovatnoća da izabrani doktor sa Vama ne priča o načinu unošenja hrane i pića koji bi očuvali i unaprijedili Vaše zdravlje, i usporili tok neke postojeće bolesti, dok obilje informacija na ovom polju n**e svi ostali.

Važno je osvijestiti da Vaše zdravlje ne zavisi samo od izabranog doktora i ljekova koje uzimate. Vaše zdravlje zavisi od VAS. 50% brige o Vašem zdravlju morate preduzeti Vi. U tih 50% spada odgovornost da redovno uzimate ljekove, da se redovno pojavljujete na zakazane preglede, da slušate (i u najvećoj mogućoj mjeri živite) preporuke doktora, ali i da vodite računa o načinu života. Činjenica da dijetetske bolesti svoje korijene imaju mnogo godina prije prvog simptoma ili dramatičnog događaja opominje da tako nešto ne treba čekati da bi preduzeli svojih 50%.

će se u objavama koje slijede usmjeriti upravo na određena oboljenja i preporučeni način ishrane, koji umnogome olakšava tegobe i usporava progresiju bolesti.

Nošenje maski prilikom odlaska u prodavnicu – DA ili NE?

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da maske treba da koriste oboljeli od COVID-19, osobe sa respiratornom simptomatologijom i osobe koje njeguju oboljele od COVID-19. Sve ostalo, u ovom trenutku, predstavlja nepotrebno trošenje dragocjenih resursa.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuje svima pokrivanje lica platnenim maskama koje se mogu napraviti kući, naročito u uslovima otežanog održavanja preporučene socijalne distance, dakle upravo prilikom odlaska u prodavnicu. Taj stav potkrijepljuju istraživanjima koja su pokazala da značajan broj oboljelih nema simptome, kao i da je širenje virusa moguće prije nego osoba razvije kliničku sliku (presimptomatska faza). Stav navedene organizacije, po pitanju korišćenja zaštitnih maski, se poklapa sa stavom SZO, pri čemu ukoliko imate zaštitne maske, a nijeste oboljeli ili ne brinete o oboljelom, treba da razmislite o poklanjanju svojih maski nekom zdravstvenom radniku ili zdravstvenoj ustanovi.

Ključne smjernice za praćenje prilikom odlaska u prodavnicu:

1. Održavanje socijalne distance od 2 metra.
2. Korišćenje platnenih maski.
3. Korišćenje dezinfekcionog sredstva za ruke prije ulaska u prodavnicu i nakon izlaska iz prodavnice.
4. Izbjegavajte dodirivanje namirnica i pakovanja koja ne namjeravate kupiti.
5. Ne dodirujte lice dok ste u prodavnici.
6. Obavezno pranje ruku (najmanje 20 sekundi) po povratku kući.

Zaključak – nošenje maski prilikom odlaska u prodavnicu: DA i NE. DA (platnene maske) i NE (zaštitne maske namijenjene zdravstvenom osoblju i potvrđeno oboljelima).

U prilogu je uputstvo za pravljenje sopstvenih platnenih maski, u skladu sa preporukama CDC: https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/prevent-getting-sick/diy-cloth-face-coverings.html

Tabela prikazuje simptome i njihovu učestalost kada su u pitanju 3 stanja:

1. Obična prehlada – virusna infekcija sluzokože nosa, sinusa, ždrijela i velikih disajnih puteva;
2. Polenska groznica – alergijski rinitis;
3. COVID-19 – virusna infekcija koju izaziva SARS-CoV-2.

Podaci su preuzeti sa sajta evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Danas je počela sa radom SOS linija – 1616.

1. Da li je ovo linija za informisanje?

Ne. Informacije o COVID-19, trenutnom stanju u Crnoj Gori i mjerama zaštite treba potražiti na stranici Instituta za javno zdravlje (https://www.ijzcg.me/) ili Svjetske zdravstvene organizacije (https://www.who.int/).

2. Čemu/kome služi ova linija?

SOS linija omogućava ljekarima da vrše trijažu, što znači da svoje vrijeme i sredstva upotrebljavaju na najbolji mogući način. U konkretnom slučaju – omogućava brže prepoznavanje osoba sa visokim rizikom od obolijevanja i širenja zaraze.

3. Ko treba da pozove?

Ukoliko imate SUMNJU da ste zaraženi ili imate SIMPTOME (povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, bol u grlu, otežano disanje, malaksalost, bolove u zglobovima) – poziv na broj 1616.

4. Poziv se ne naplaćuje, a linije su otvorene od 8 do 23 sata.

Ponavljanja nikad dosta.

Uputstvo za samoizolaciju – JZU Dom zdravlja Podgorica

UPUTSTVO ZA SAMOIZOLACIJU

KAKO SE PONAŠATI

•Praktikujte mirovanje i obezbijedite sebi redovan san, jer jačaju imunitet.
•Hranite se izbalansirano i zdravo – kvalitetno meso, voće, povrće, hrana bogata cinkom i vitaminom C, med, đumbir…
•Unosite dosta tečnosti ( voda, čajevi, supe, čorbe, svježi sokovi…).
•Suplementi nisu neophodni ukoliko se pravilno hranite.
•Često perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Za sušenje ruku koristite papirne ubruse ili poseban peškir. Ne dijelite peškir sa ukućanima.
•Ostanite kod kuće, boravite u prostoriji koja se može redovno i dobro provjetravati.
•Budite u kontaktu sa ljekarima.
•Izbjegavajte konzumiranje alkohola i cigarete.
•Pratite svoje simptome. U slučaju povišene temperature (mjeriti temperaturu bar dva p**a dnevno), otežanog disanja ili kašalja, preko dežurnih telefona potražiti smjernice o daljem postupanju.
•Dok kašljete ili kijate, usta prekrijte unutrašnjom stranom lakta ili maramicom. Maramicu nakon upotrebe odložite u kantu za smeće, a ruke odmah dobro operite i dezinfikujte.
•Izbjegavajte dodirivanje lica (očiju, usana i nosa) prljavim rukama.

GDJE BORAVITI

•Obezbijediti zasebnu sobu u kojoj će biti smještena zaražena osoba.
•Obezbijediti u domaćinstvu jednu osobu, bez faktora rizika, koja može da njeguje pacijenta.
•Stare osobe, djeca, trudnice, porodilje, osobe oslabljenog imuniteta i hronični bolesnici bi trebalo privremeno da se udalje iz domaćinstva ukoliko nisu neophodni za brigu o zaraženoj osobi.
•Smanjiti upotrebu zajedničkog prostora i obezbijediti da je zajednički prostor (npr. kupatilo) dobro provjetren.
•Obezbijediti dovoljan broj maski i rukavica.
•Obezbijediti odgovarajuće kese za odlaganje otpada koji stvara zaražena osoba (maramice, ubrusi…).
•Sredstvima za dezinfekciju brisati površine i predmete s kojima zaražena osoba dolazi u kontakt.

KAKO DA SE PONAŠAJU UKUĆANI

•Tokom boravka u prostoriji sa zaraženim nositi medicinsku masku koja dobro prijanja uz lice.
•Prati ruke nakon svakog kontakta sa zaraženim ili njegovim neposrednim okruženjem.
•Koristiti zasebne peškire, posteljinu i pribor za jelo.
•Ruke prati prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta i kad su vidno zaprljane.
•Neophodno je redovno čišćenje i dezinfekcija kupatila, a preporučeno je da zaražena osoba kupatilo uvijek koristi poslije drugih ukućana, prije sljedećeg čišćenja.
•Izbjegavajte direktan kontakt kože i odjeće s materijalima zagađenim sekretima zaražene osobe.
•Koristite rukavice za jednokratnu upotrebu i zaštitnu odjeću.
•Pribor za jelo i posuđe trebalo bi oprati deterdžentom i vodom nakon upotrebe.
•Dezinfikujte površine i predmete koji se često dodiruju.
•Dezinfikujte površine u toaletu i kupatilu najmanje jednom dnevno.
•Za pranje odjeće, posteljine, peškira oboljelih osoba koristite deterdžent i mašinsko pranje na temperaturi od 60-90 °C.

•VAŽNA NAPOMENA: U slučaju PROMJENE MJESTA boravka tokom samoizolacije obavezno PRETHODNO OBAVIJESTITI Zdravstveno- sanitarnu INSPEKCIJU i dežurnog EPIDEMIOLOGA.

Važno!
Svi koji imate simptome gripa (povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, bol u grlu, malaksalost, bolove u zglobovima) NEMOJTE DOLAZITI u hitnu pomoć i dom zdravlja već pozovite kako bi u zavisnosti od situacije planirali dalje korake! Ovo se odnosi i na one koji nijesu putovali niđe i koji nijesu bili u kontaktu sa zaraženima.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć
124

Dom zdravlja Podgorica
19816
020 481 900
067 709 606
067 709 607
067 306 242
067 066 342