FBI - Fondacija za bezbjedniji internet

Grooming ne počinje uvijek prijetnjom. Često počinje pažnjom, lijepim riječima, poklonima i osjećajem da je neko „uvijek tu“.

Povjerenje se gradi postepeno, a granice se vremenom pomjeraju. Zato je važno da djeca znaju da nijedna osoba nema pravo da od njih traži tajne, da ih odvaja od drugih ili da stvara pritisak da sakriju komunikaciju.

Razgovarajte sa djecom. Slušajte ih bez osuđivanja. Naučite ih da prepoznaju situacije u kojima se osjećaju neprijatno i da znaju kome mogu da se obrate.

Pažnja, povjerenje i bliskost nikada ne smiju biti sredstvo manipulacije.

Prepoznaj. Razgovaraj. Reaguj.

Društvene mreže nijesu samo prostor za zabavu i komunikaciju. One su sistemi dizajnirani da privuku pažnju - i zadrže je što duže.

Beskonačno skrolovanje, notifikacije i personalizovani sadržaj utiču i na odrasle, a djeca i tinejdžeri su posebno osjetljivi na ove mehanizme.

Zato pitanje digitalne bezbjednosti ne treba da bude samo: „Koliko godina dijete ima?“ ili „Koliko vremena provodi na telefonu?“

Potrebno je govoriti i o tome kako su platforme dizajnirane, kako algoritmi biraju sadržaj koji vidimo i kakvu odgovornost imaju kompanije koje upravljaju tim sistemima.

Zaštita djece na internetu nije samo pitanje zabrana i ograničenja. Važni su razgovor, edukacija, razumijevanje digitalnog okruženja i veća odgovornost platformi.

Ako je ponekad teško i odraslima da spuste telefon, vrijedi se zapitati: da li je problem samo u korisniku - ili i u sistemu koji je napravljen da zadrži njegovu pažnju?

Digitalni fair-play na terenu i mreži: Mlade rukometašice kampa RDA u Bijelom Polju učile o bezbjednom internetu.

Bijelo Polje, 26.06.2026.god

Na poziv rukovodstva i predstavnika rukometnog kampa RDA 2026 u Bijelom Polju, Fondacija za bezbjedniji internet sa velikim zadovoljstvom se odazvala i uključila u ovogodišnji program kampa.
Tim povodom, u sportskoj dvorani u Bijelom Polju održano je specijalizovano edukativno predavanje na temu „Digitalni fair-play: Kako da igraš bezbjedno na internetu“, namijenjeno mladim sportistkinjama.

Predavanje, koje je privuklo veliku pažnju i okupilo punu tribinu polaznica, vodio je Bojan Jušković, predsjednik Fondacije za bezbjedniji internet.

U modernom dobu, kada digitalni prostor igra podjednako važnu ulogu u odrastanju i formiranju mladih kao i sportski teren, predstavnici kampa RDA i Fondacija prepoznali su zajednički cilj – važnost pravovremene edukacije budućih rukometnih zvijezda. Fokus predavanja bio je na osnaživanju djevojčica da prepoznaju digitalne rizike, zaštite svoj profil i privatnost, poštuju druge u online komunikaciji, ali i da odgovorno balansiraju vrijeme provedeno na internetu i društvenim mrežama.

Tokom interaktivne sesije, polaznice kampa su imale priliku da kroz realne primjere saznaju kako zaštititi svoje lične podatke, kako reagovati na vršnjačko nasilje na mreži (cyberbullying) i na koji način digitalna higijena utiče na njihov lični i profesionalni razvoj.

Sa velikim zadovoljstvom smo prihvatili poziv predstavnika kampa RDA da budemo dio ove sjajne sportske priče. Izuzetno je važno što su organizatori prepoznali da se vrhunski sportisti ne grade samo kroz fizičke treninge, već i kroz podizanje svijesti o bezbjednosti u svakodnevnom životu. Baš kao što na rukometnom terenu važe stroga pravila igre i poštovanje protivnika, ista pravila fer-pleja moramo primjenjivati i u digitalnom svijetu. Naš cilj je da ove mlade djevojke iz Bijelog Polja ponesu vještine koje će ih zaštititi na mreži i omogućiti im da internet koriste isključivo kao alat za napredak i afirmaciju.

Nastavak u komentaru. ⬇️⬇️⬇️

Na prvi pogled djeluje bezazleno. Upravo u tome je problem.

Phishing poruke danas izgledaju uvjerljivije nego ikad. Često se predstavljaju kao poruke banke, pošte ili dostavne službe i pokušavaju da vas navedu da kliknete na link ili podijelite svoje lične podatke.

Prije nego što reagujete, obratite pažnju na:
✔️ poruke koje stvaraju osjećaj hitnosti
✔️ sumnjive linkove
✔️ zahtjeve za unos lozinki ili drugih osjetljivih podataka

Jedan trenutak pažnje može vas zaštititi od ozbiljnih posljedica.

Sačuvajte ovu objavu i podijelite je sa porodicom i prijateljima.

Zašto vjerujemo dezinformacijama čak i kada nijesu tačne?

Naš mozak često koristi prečice u razmišljanju. Emocije, potvrđujuća pristrasnost, društveni uticaj i učestalo ponavljanje informacija mogu uticati na to da nešto prihvatimo kao istinu bez provjere činjenica.

Zato je važno da zastanemo, provjerimo izvor i kritički razmislimo prije nego što podijelimo sadržaj.

🔍 Informisan korisnik je najbolja zaštita od dezinformacija.

Društvene mreže postale su sastavni dio svakodnevnog života, ali postavlja se pitanje koliko njihov dizajn utiče na naše navike.

Presuda protiv kompanija Meta i YouTube otvorila je raspravu o funkcijama poput beskonačnog skrolovanja, preporuka sadržaja i drugih mehanizama koji korisnike podstiču da provode više vremena na platformama.

Ovaj slučaj podsjeća da digitalna bezbjednost nije samo pitanje sadržaja koji gledamo, već i načina na koji su platforme dizajnirane.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti djeci i mladima, koji su najosjetljiviji na ovakve uticaje.

Lažne vijesti danas putuju brže nego ikada.

Dovoljan je jedan klik da dezinformacija stigne do hiljada ljudi za samo nekoliko minuta.

Zašto se to dešava?

• Algoritmi favorizuju sadržaj koji izaziva reakcije
• Senzacionalni naslovi privlače pažnju
• Jake emocije podstiču impulsivno dijeljenje
• Ljudi često dijele informacije prije nego što ih provjere

Zato je važno da zastanemo prije svakog dijeljenja sadržaja.

Provjerite izvor informacija.
Uporedite više izvora.
Ne vjerujte naslovu bez provjere činjenica.

Digitalna odgovornost počinje od svakog od nas.

Niste sami online:
Pridružite se radionici o digitalnoj bezbjednosti!
U svijetu koji se brzo mijenja, naša sigurnost na internetu postaje prioritet. Fondacija za bezbjedniji internet (FBI), u saradnji sa Evropskom kućom u Bijelom Polju, organizuje ključnu radionicu na temu:

PREVENCIJA ONLINE ZLOSTAVLJANJA

Digitalni prostor ne smije biti mjesto straha.

Cilj ove radionice je da osnažimo mlade, roditelje i prosvjetne radnike alatima za prepoznavanje i adekvatan odgovor na sve oblike online nasilja.

Šta ćete naučiti?

🔍 Kako identifikovati prijetnje i manipulaciju na mrežama.

🔐 Praktični koraci za zaštitu privatnosti i ličnih podataka.

📢 Kome se obratiti i kako reagovati u slučaju zloupotrebe.

🤝 Pružanje podrške žrtvama online nasilja.
03.04.2026.godine - Evropska kuća u Bijelom Polju.

Vidimo se. 😉

Zašto Registar pedofila u Crnoj Gori treba da bude pod strogom kontrolom policije? 🛡️🇲🇪

Često se u javnosti čuju zahtjevi za potpunom transparentnošću i „stubom srama“, ali profesionalni nadzor i bezbjednosne procjene ukazuju na to da je institucionalna kontrola najsigurniji put za stvarnu zaštitu djece. Iako smo neko ko zagovara javni registar, itekako smo svjesni da naše drustvo još uvijek na tom nivou razvijeno da bi isti funkcionisao na način da ne nanese više štete nego koristi. U odnosu na sadašnju formu, koja je pod kontrolom Ministarstva pravde, mišljenja smo da isti nije adekvatno funkcionalan i da bi se njegova funkcija u pravom smislu ostvarila samo pod direktnom 24/7 kontrolom policije. Evo ključnih razloga:

1️⃣ Sprječavanje „ulične pravde“ i linča 🚫
Javno objavljivanje podataka često vodi do nekontrolisane stigmatizacije, ne samo prestupnika već i njihovih porodica, pa čak i žrtava. Policijska kontrola bi osigurala da se zakon sprovodi kroz institucije, a ne kroz nasilje.

2️⃣ Efikasna prevencija recidivizma 👮‍♂️
Stručno obučeni policijski službenici vršili bi operativni nadzor na terenu. Prestupnici su bi bili pod stalnom obavezom redovnog javljanja i provjere kretanja, što je daleko efikasnija kontrola od samog postojanja imena na nekom sajtu.

3️⃣ Zaštita privatnosti žrtava 🤫
U maloj zajednici kao što je Crna Gora, javno otkrivanje identiteta prestupnika često nehotice otkriva i identitet žrtve. Interna evidencija koju bi vodila policija štitila bi žrtve od dodatne traume i pažnje javnosti.

4️⃣ Provjera prilikom zapošljavanja 🏫
Umjesto opšte javnosti, podaci bi bili dostupni onima kojima su zaista potrebni – školama, vrtićima i ustanovama koje rade sa djecom. Ovo bi omogućavalo sigurnu provjeru kandidata bez rizika od zloupotrebe podataka.

Zaključak:
Cilj Registra nije samo informisanje, već aktivna zaštita. Kada policija upravlja podacima, sistem je operativniji, podaci su tačniji, a bezbjednost naše djece je na prvom mjestu.

💬 Šta vi mislite? Da li podržavate ovakav vid institucionalne kontrole ili smatrate da podaci treba da budu i dalje pod kontrolom Ministarstva pravde ili javno dostupni svima? Pišite nam u komentarima! 👇